Ortoreksija- Kada zdrava hrana postane nezdrava navika

„Moj život se promenio onog dana kada me je dečko ostavio zbog viška kilograma. Na internetu sam pronašla plan ishrane koji je garantovao brzo skidanje kilograma i zdrav organizam. Pisalo je da treba jesti što više alkalne hrane u koju spadaju semenke, koštunjavo voće i zeleno povrće, a da treba izbegavati sve ostalo zato što izaziva kiselost organizma koja može prouzrokovati bolest. Tako sam se hranila pet meseci, skinula sam kilograme, ali se ipak nisam osećala zdravo. Često mi se vrtelo u glavi i postal sam opsednuta obrocima i njihovom pripremom. Dešavalo se da ne odem na neku proslavu samo zato što mi je bila muka i pri samoj pomisli na prosečnu srpsku trpezu. Po majčinom nagovoru otišla sam kod lekara opšte prakse koji me je uputio kod psihijatra i tamo sam saznala da moja anksioznost ima veze sa ortoreksijom, poremećajem za koji sam prvi put čula tada, a koji je mogao da uništi moj socijalni život” reči su osamnaestogodišnje učenice beogradske gimnazije Anje Jakovljević.
Ortoreksija je relativno nov pojam koji predstavlja preteranu zaokupljenost pripremom zdrave hrane, planiranjem jelovnika i borbom protiv pesticida, herbicida i konzervansa u toj meri da se osoba ne oseća dobro ukoliko jede nezdravu hranu. Ovaj izraz potiče iz grčkog jezika, a prvi put ga je upotrebio lekar Stiven Bratman. Ortoreksija je sve više prisutna kod mladih ljudi na koje štampani i elektronski mediji utiču u velikoj meri izveštavajući na pogrešan način o zdravoj hrani, a sve u cilju prodaje određenih skupih proizvoda na tržištu. „Ljudi mi se najčešće obraćaju u toku zimskog perioda, posle svih praznika, a pre leta. Obično dolaze sa polovično tačnim informacijama o zdravoj hrani koje dobijaju iz medija. Misle da je za njih najbolje da izbace iz hrane meso i postaju ubeđeni da su netolerantni prema nekim grupama namirnica kao što su pšenica i mlečni proizvodi. To je posebno postalo učestalo otkad je Novak Đoković opisao svoj režim ishrane, ali ljudi nisu svesni da žive potpuno drugačijim životom od njega. Najbitnije je imati pet manjih obroka dnevno i svaki zalogaj sažvakati trideset puta. Ljudi najčešće praktikuju da imaju samo jedan ili dva obroka u toku dana i tada se prejedu i opterete svoj organizam. Uravnoteženost je ključ dobrog načina ishrane“, savetuje nutricionistkinja Doma zdravlja „Stari grad“ Jelena Jovanović.
Da li je u pitanju mentalni poremećaj?
Premda ovaj izraz nije priznat od strane struke, sve je više lekara koji smatraju da ova dijagnoza može formalno da se postavi. Procenjuje se da oko 1% stanovništva pati od ovog poremećaja. Njegovo postojanje se proverava pomoću Bratmanovog ili ORTO-15 testa. Oba testa se sastoje od pitanja u vezi sa ishranom, a skala odgovora pokazuje da li se ortoreksija razvila kod nekoga ili ne.
Ortoreksija se značajno razlikuje od anoreksije i bulimije, ali zbog neupućenosti javnosti mnogi je poistovećuju s jednim od ova dva poremećaja. Bratman je izjavio da se ona može smatrati i opsesivno kompulsivnim poremećajem jer su ljudi u današnje vreme opsednuti mnogim stvarima koje čine njihov svakodnevni život u šta spada i ishrana. Kod ortoreksičnih osoba glavni motiv hranjenja nije gubitak telesne mase, već osećaj superiornosti i zdravog života.
„Još uvek nije najjasnija granica između normalne, zdrave ishrane i poremećaja poput ortoreksije, ali se ona odnosi na situaciju kada prelazak na isključivo zdravu hranu izaziva veliki stres ili nosi sa sobom ozbiljne posledice. Hraniti se zdravo u današnje vreme nije nimalo lako jer izbor pravih namirnica često traži savestan pristup. Međutim, oboleli su skloni da se potpuno posvete planiranju predstojećeg jelovnika i obroka što je svakako prvi znak da nešto nije u redu sa osobom. U Srbiji je pojam ortoreksije manje poznat, mnogi nisu čuli za ovaj poremećaj, pa samim tim određen broj ljudi nije ni svestan svog problema“, ističe psiholog Doma zdravlja „Savski venac“ Milina Janković.
Na pijacama i u prodavnicama zdrave hrane situacija je slična, prodavci ne znaju o kakvom poremećaju je reč, ali među kupcima mogu da prepoznaju osobe sa simptomima ortoreksije.
„Postoje tri vrste kupaca, oni koji misle da su određene namirnice zdrave, a zapravo nisu, oni koji su tek počeli da se hrane zdravo i još uvek uče i oni koji odlično znaju šta kupuju, koji su se prethodno informisali o svim sastojcima, pa čak i proverili odakle tačno koji proizvod potiče, da slučajno ne bi bili prevareni i osećali grižu savesti ako pojedu nešto pogrešno“, izjavila je vlasnica zdrave hrane Dušica Kosovac.

Ortoreksija i anoreksija nisu isto
Ortoreksija se često meša sa anoreksijom zbog nekoliko zajedničkih posledica po ljudski organizam. Većina ljudi koji pate od ortoreksije izgledaju uglavnom mršavo u sličnoj meri kao i anoreksične osobe. Međutim, oboleli od anoreksije ograničavaju unos hrane u organizam prateći razne dijete da bi bili mršavi, dok osobe sa ortoreksijom konzumiraju isključivo zdravu hranu da bi bili „zdraviji“.
Simptomi
Simptomi ortoreksije su najčešće ozbiljni i hronični. Opsesija zdravom hranom može da utiče na druge aktivnosti i interesovanja, prekine veze i međuljudske odnose, a takođe i postane fizički opasna. „Uzimanje samo jedne iste hrane ili nekoliko namirnica stvara ozbiljan problem po čovekov organizam. Telu je potrebno gorivo u vidu hrane koja mora biti raznovrsna, sve u umerenim količinama i tada jedino može optimalno da funkcioniše. Osoba sa ovom vrstom poremećaja može da izgubi toliko kilograma da njen indeks telesne mase bude jednak nekome sa anoreksijom. Ukoliko su restrikcije u ishrani veoma drastične, može doći i do neuhranjenosti“, naglašava nutricionistkinja Ana Petrović.
Kako se ovaj poremećaj ishrane leči?
Kao i drugi poremećaji u ishrani, ortoreksija može imati negativne posledice kao što su potpuna društvena izolacija, fizičko propadanje, nemogućnost normalnog vođenja života. Poznato je i nekoliko smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu sa ortoreksijom i to zbog preteranog izgladnjivanja. Lečenje ovog stanja podrazumeva da se kod pacijenta ponovo razvije svest o hrani i njihovom spoljašnjem izgledu. To se može postići pojedinačnom ili grupnom terapijom. U izuzetnim slučajevima, kada je ortoreksija uznapredovala u velikoj meri, neophodno je i bolničko lečenje. „Lečenje ljudi sa opsesivno kompulsivnim poremećajem poput ovog zna biti komplikovano. Pacijenti u svojoj glavi imaju predstavu da nešto nije dobro za njih i to ne žele da konzumiraju. Ako im ja prepišem lek za umirenje, oni to mogu odbiti jer praktikuju lečenje biljkama, a lek će smatrati štetnim za svoj organizam“, ističe psihijatar iz klinike „Dr Laza Lazarević“ Mirjana Kovačević.
Svi mi treba da vodimo računa o onome što jedemo, jer je to svakako ključ dobrog zdravlja, ali ako počnete preterano da se opterećujete sa svakim zalogajem- u problemu ste.

Bratmanov test za utvrđivanje stepena ortoreksije sastoji se od 10 pitanja:
Razmišljate li o zdravoj ishrani više od tri sata tokom dana?
Planirate li Vaše obroke i po nekoliko dana unapred?
Šta Vam je važnije, hranljiva vrednost pojedinog obroka ili uživanje tokom konzumiranja istog?
Da li Vam je kvalitet života opao sa porastom kvaliteta same ishrane?
Jeste li stroži i rigorozniji prema sebi u poslednje vreme?
Da li Vam je samopouzdanje veće kada znate da jedete zdravo?
Odričete li se namirnica u kojima ste ranije uživali u korist nove, prave hrane?
Da li Vam je zbog pomenutog načina ishrane sada teže da jedete van kuće, udaljava li Vas to od prijatelja i rodbine?
Osećate li tegobu i krivicu kada prekršite neka svoja pravila u ishrani?
Ispunjava li Vas potpunim spokojem i blagim zadovoljstvom činjenica što sada imate potpunu kontrolu nad svakodnevnom ishranom?

Ukoliko ste potvrdno odgovorili na četiri do pet pitanja iz ovog testa- na pragu ste ortoreksije, što znači da je krajnje vreme da se opustite i prestanete se opterećivati razmišljanjem o zdravoj hrani. Ako Vam je „da“ odgovor na sva ili gotovo sva pitanja, znači da ste potpuno opsednuti zdravom ishranom i Vaša dijagnoza je ortoreksija nervoza.